Jón Įsgeir tekur dóma nęrri sér .Žaš er įgętt sżndu žaš ķ verki, koma svo NONNI !!!!!!

Ég tek žessa dóma nęrri mér og er ekki sįttur viš žį,“ segir Jón Įsgeir Jóhannesson, stjórnarformašur Baugs, ķ grein ķ Morgunblašinu ķ dag sem ber yfirskriftina „Setti ég Ķsland į hausinn?“.

Žar segist hann hafa veriš kallašur óreišumašur, glępamašur, fjįrglęframašur, „žśsundmilljaršamašurinn“ og sagt hafi veriš aš hann hafi komiš Ķslandi į hausinn. „Žessa višhorfs viršist gęta vķša ķ žjóšfélaginu, meira aš segja į Alžingi og ķ Sešlabankanum.

Žessi višurnefni og upphrópanir byggjast ekki į mikilli yfirvegun eša ķgrundun, en eru aš einhverju leyti skiljanleg ķ andrśmslofti reiši og öryggisleysis,“ segir Jón Įsgeir og segist reišubśinn aš axla žį sanngjörnu įbyrgš sem honum beri.     'EG TEK ŽAŠ LĶKA NĘRRI MÉR  ŽEGAR ŽAŠ ER BŚIŠ AŠ FARA MEŠ LANDIŠ Ķ RŚST OG FJĮRMUNI ŚR LANDI. OG EYTT SVO Ķ  EITT STYKKI  SNEKKJU - PENTHŚS - VERSLUNARKEŠJUM OG GUŠ MĮ VITA HVAŠ  . NONNI MINN, KOMA SVO MEŠ PENINGANNA OKKAR HEIM.  ŽĮ ĘTTI SAMVISKAN AŠ VERA HREIN OG ŽŚ ŽARFT EKKI AŠ TAKA NEITT NĘRRI ŽÉR.

KVEŠJA ĶSLENDINGUR.


mbl.is Jón Įsgeir tekur dóma nęrri sér
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Nś er loksins fariš aš rannsaka skķtinn undann žessum žjófum .


Kaupžing ķ Lśxemborg. Efnahagsbrotadeild rķkislögreglustjóra skošar millifęrslur upp į samtals hundraš milljarša króna frį Kaupžingi į Ķslandi inn į erlenda bankareikninga, aš žvķ er fram kom ķ kvöldfréttum Stöšvar tvö. Grunur leikur į aš stjórnendur bankans hafi fęrt vildarvišskiptavinum hįar fjįrhęšir.                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                   Ég heimta aš  Bankaleynd verši afnumin eins  og skot .svo  almennķngur geti variš sig ķ framtķšinni į žessum herrum.     

mbl.is Rannsaka millifęrslur
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Aldrei aftur ķ fašm rķkisins. FRIŠRIK ŽŚ ĮTT EKKI HVÓTANN.

Frišrik!!!!!  SEGIR HANN !!!!. Aš žaš vęru blikur į lofti um fjįrmögnun sjįvarśtvegsfyrirtękja en hann sagšist ekki sjį žaš fyrir sér aš žaš myndi nokkurn tķmann gerast aftur aš sjįvarśtvegurinn yrši upp į nįš og miskunn rķkisins kominn. ÉG VERŠ AŠ UPPLŻSA FRIŠRIK UM AŠ HANN Į EKKI KVÓTANN . ŽANNIG KOMST VESINIŠ AF STAŠ. TIL AŠ BIRJA MEŠ FÓR (SEM ŽĶŠIR VEŠ) KVÓTAVEŠSETTNINGIN TIL BANKANA SEM ŽĶŠIR RĶKIŠ OG ŽAŠ ERUM VIŠ EKKI ŽEIR .  SVINDLARA PAKK.

Lękkun į stżriveksti ,gerum betur .

Bankastjórn Sešlabanka Ķraks hefur įkvešiš aš lękka stżrivexti ķ landinu um 1 prósent ķ 14% ķ byrjun nęsta įrs.  NŚ VĘRI LAG AŠ GERA ENN BETUR, HÉR Į KLAKANUM ........SEGJUM 3.25% . Hér er ekki strķš, bara žröngsķni bankastjórar ķ sešlabankans.
mbl.is Stżrivextir lękka ķ Ķrak
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Og hér er hęgt hrķngja beint ķ gemsa manns sem gęti reddaš fjölda heimilum śr fjįrhags erfišleykum sķmi 8444002 Bjarni Įrmanns.

 

Bjarni Įrmannsson invests in Glitnir Property Holding
Thursday December 27, 2007 5:54 am ET

REYKJAVIK, ICELAND--(MARKET WIRE)--Dec 27, 2007 -- Bjarni Įrmannsson, former CEO of Glitnir Bank, signed an agreement, after closing of market on Friday 21st of December, to buy 12% of Glitnir Property Holding (GPH), a subsidiary of Glitnir Bank, for ISK 970 million. Glitnir Bank's remaining share in Glitnir Property Holding after the transaction will be 48.8%. The agreement is subject to the approval of the Board of Directors of Glitnir Property Holding and the 21 partners making up the remainder of the shareholding in GPH.

ADVERTISEMENT
Glitnir's gain from the sale of 12% share amounts to approximately ISK 300 million. Additionally, previously deferred capital gains of ISK 1.5 billion are realized as GPH will no longer be part of the consolidated accounts. According to the most recent transactions, the unrealized fair value gains of the share amounts to approximately ISK 1 billion.

Bjarni Įrmannsson will be nominated to the board of Directors of GPH. Currently the Board consists of the following members: Lįrus Welding, Alexander Gušmundsson, Morten Bjųrnsen, Knut Marius Stokke, Bjųrn Henningsen, Peter Leimdörfer, Petter Bjųrnstad and Frank O. Reite, Chairman.

"I'm very pleased with this transaction. I have always been struck by the exceptional combination of creativity, drive and determination of the people working in GPH, which has given GPH unrivalled market recognition. I look forward to working with the other owners, management and employees to further develop the business into a leading player in the commercial real estate advisory sector, including its investment management segment," says Bjarni Įrmannsson.

"We are very pleased to have Bjarni Įrmannsson on board. Together with Frank Reite, he was instrumental in setting up Glitnir's real estate business and developing it into Glitnir Property Holding in early 2007. Glitnir will continue to be a shareholder and support GPH, as we foresee good potential to create further value for Glitnir's shareholders", says Lįrus Welding, CEO of Glitnir Bank.

About Glitnir Property Holding

Glitnir Property Holding (GPH) is a leading Nordic based commercial real estate adviser, focusing on transaction advisory, investment management, syndication and financing advisory services. GPH is a holding company owned by Glitnir Bank (48.8%) and other active partners (51.2%) when latest transaction taken into the account. GPH owns 100% of the shares in Glitnir Property Group AS (GPG), 100% in BSA AS and 90% in Leimdörfer Holding AB.

GPG owns Glitnir Norsk Naeringsmegling AS, Union Eiendomskapital AS and Glitnir Real estate AS. Glitnir Norsk Naeringsmegling is the leading Norwegian commercial property advisory firm, and acted as adviser in transactions with a total value of more than EUR 1.5 billion in 2006. Union Eiendomskapital is a leading investment management firm that focuses on structuring, financing and managing real estate projects, and has a total of approx. EUR 1.2 billion in property assets under management.

GPH has offices in Oslo, Stockholm, Helsinki and Frankfurt with 84 employees.

About Glitnir

The financial group and Corporate and Investment bank Glitnir offers retail, corporate and investment banking services. Glitnir is a leading player within Capital Market on OMX in Reykjavik, Stockholm, Helsinki and Copenhagen, as well as on Oslo Stock Exchange and the Stock Exchange in Moscow. Glitnir is a leading niche player in three global industry segments: seafood/food, sustainable energy, and offshore service vessels. Glitnir operates in Iceland, Norway, Sweden, Denmark, Finland, the U.K., Luxembourg, Russia, Canada, USA (Glitnir Capital Corporation) and China. Glitnir is listed on the Icelandic Stock Exchange (GLB). For more information visit: www.glitnirbank.com.

 


Contact:
     For further information:
     Lįrus Welding
     CEO Glitnir
     +47 47 800 100
      
     Frank O. Reite
     Chairman, Glitnir Property Holding
     mobile +47 915 80 604
      
     Bjarni Įrmannson
     incoming investor in Glitnir Property Holding
     mobile +354 844 4002
      
     Bjųrn Richard Johansen
     Managing Director, Corporate Communication, Glitnir
     e-mail: brj@glitnir.no
     mobile +47 47 800 100
      
     For photos: e-mail akj@glitnir.no

Helstu mannréttindi ķ stjórnarskrįnni efnahagsleg, félagsleg og menningarleg mannréttindi. Hallo !!!! Er einhver sem fer eftir žessu į Alžķngi

 1. Helstu mannréttindi ķ stjórnarskrįnni. Ķ stjórnarskrįnni eru vernduš nokkuš grundvallarmannréttindi. Į 18. og 19. öld žegar einveldi leiš undir lok voru mannréttindaįkvęši sett ķ nżjar stjórnarskrįr flestra lżšręšisrķkja. Mannréttindi į žessum tķma byggšu į žeirri hugmynd aš žau vęru mešfędd réttindi, einstaklingar fęddust frjįlsir og jafnir og rķkinu vęri óheimilt aš skerša frelsi žeirra nema aš žröngum skilyršum uppfylltum. Žessi réttindi eru gjarnan kölluš borgaraleg og stjórnmįleg réttindi. Į sķšari tķmum hefur inntak mannréttinda breyst verulega. Žau einkennast ekki lengur af togstreitu rķkis og žegna. Mannréttindi leggja nś auknar skyldur į rķkiš til aš tryggja žegnum sķnum įkvešin lķfsgęši meš sérstökum ašgeršum, en ekki ašeins lįta žį afskiptalausa. Žetta er gjarnan tališ einkennandi fyrir svokölluš efnahagsleg, félagsleg og menningarleg mannréttindi. Flest réttindin sem talin eru ķ stjórnarskrįnni hafa veriš vernduš žar allt frį fyrstu stjórnarskrį Ķslands frį 1874. Žau stóšu aš mestu leyti óbreytt allt fram til įrsins 1995 žegar gagngerar breytingar voru geršar į žeim. Žį komu inn ķ stjórnarskrįna mörg nż mannréttindi sem sóttu einkum fyrirmynd sķna ķ alžjóšlega mannréttindasamninga sem hafa veriš geršir eftir 1950. Mannréttindaįkvęši stjórnarskrįrinnar eru ķ VI. og VII. kafla hennar ķ 63. – 77. gr. Réttindin eru ķ stórum drįttum eftirfarandi: Trśfrelsi (63. og 64. gr.), almenna jafnręšisreglan (65. gr.),

Ég vil fį jafnręšisįętlun,fella mķnar skuldir lķka.

Meš jafnręšisįętlun vill fyrirtękiš sjį til žess aš hver einstaklingur sé metinn į eigin forsendum og fyllsta jafnręšis sé gętt milli allra starfsmanna žess. Žannig eykst starfsįnęgja žeirra og tryggš. Jafnframt batnar žjónustan viš višskiptavinina, svo og aršsemi bankans og hagur hluthafa.

Stefnumiš.Gęta jafnvęgis milli starfs og einkalķfs. Hum???????Gęta jafnręšis viš rįšningar og žįtttöku ķ nefndum, rįšum og stjórnum į vegum fyrirtękisins.Hum Mį Pabbi og Mamma koma lķka???????Skapa góša ķmynd og sterka fyrirmynd ķ ķslensku atvinnulķfi. Hum Stela StelaStela????????? Starfsmenn njóti sömu kjara fyrir sambęrilega frammistöšu ķ sömu störfum. Hum... Give me moore monney.  Einelti og kynferšisleg įreitni veršur ekki lišin innan fyrirtękisins. Jahį..Skapa góša ķmynd og sterka fyrirmynd ķ ķslensku atvinnulķfi. Ég held aš žaš sé full seint ķ rassinum gripiš. Kv / Ķslendingur

  • Gęta jafnręšis viš rįšningar og žįtttöku ķ nefndum, rįšum og stjórnum į vegum fyrirtękisinsGęta jafnręšis viš rįšningar og žįtttöku ķ nefndum, rįšum og stjórnum į vegum fyrirtękisinsNį hįmarksnżtingu į mannauš fyrirtękisins.
  • Gęta jafnvęgis milli starfs og einkalķfs.
  • Gęta jafnręšis viš rįšningar og žįtttöku ķ nefndum, rįšum og stjórnum į vegum fyrirtękisins.
  • Skapa góša ķmynd og sterka fyrirmynd ķ ķslensku atvinnulķfi.
  • Starfsmenn njóti sömu kjara fyrir sambęrilega frammistöšu ķ sömu störfum.
  • Einelti og kynferšisleg įreitni veršur ekki lišin innan fyrirtękisins.

Sértęk markmiš

  • Starfsmönnum verši kennt aš setja sér markmiš um įrangur ķ starfi og starfsžróun.
  • Stjórnendur dreifi įbyrgš og hvetji starfsmenn til aš sżna frumkvęši.
  • Stjórnendur hafi heildarhagsmuni fyrirtękisins aš leišarljósi viš įkvöršun um starfsžróun.
  • Starfsfólki verši bošin fręšsla um žaš hvernig stušla megi aš jafnvęgi milli starfs og einkalķfs.
  • Karlmenn verši hvattir til aš axla ešlilega įbyrgš į mįlefnum fjölskyldunnar.
  • Fyrirtękiš hvetur til žess aš félagslķf starfsmanna geri rįš fyrir žįtttöku maka og/eša barna žegar žaš į viš.
  • Ķ starfsauglżsingum fyrirtękisins verši allir einstaklingar, óhįš kyni, bśsetu og aldri hvattir til aš sękja um og fram komi aš unniš sé eftir jafnręšisįętlun.
  • Viš skipan ķ nefndir, rįš og stjórnir į vegum bankans verši jafnręšis gętt.
  • Jafnręšisįętlunin verši sżnileg, innan sem utan fyrirtękisins.
  • Starfsmenn skulu til launa metnir sjįlfstętt sem einstaklingar. Launamunur skal žannig ašeins endurspegla mismunandi störf, įlag, frammistöšu og markašsašstęšur.
  • Fyrirtękiš leggur įherslu į aš laun tengist įrangri ķ starfi.
  • Fyrirtękiš veitir starfsmönnum tękifęri til aš žroskast ķ starfi og auka žekkingu sķna.
  • Fyrirtękiš leggur įherslu į aš starfsmenn bśi viš gott og öruggt starfsumhverfi.
  • Allir starfsmenn verši mešvitašir um aš einelti og kynferšisleg įreitni veršur ekki lišin.
  • Bošleišir vegna slķkra mįla verši öllum sżnilegar og ašgengilegar.

Stjórnaskrįlżšveldisins . Er bśiš aš framkvęma landrįš į Ķslandi????

STJÓRNARSKRĮ LŻŠVELDISINS ĶSLANDS

 

FYRSTI KAFLI


1. grein

Ķsland er lżšveldi meš žingbundinni stjórn.


2. grein

Alžingi og forseti Ķslands fara saman meš löggjafarvaldiš. Forseti og önnur stjórnarvöld samkvęmt stjórnarskrį žessari og öšrum landslögum fara meš framkvęmdarvaldiš. Dómendur fara meš dómsvaldiš.

 

ANNAR KAFLI


3. grein

Forseti Ķslands skal vera žjóškjörinn.


4. grein

Kjörgengur til forseta er hver 35 įra gamall mašur, sem fullnęgir skilyršum kosningarréttar til Alžingis, aš frįskildu bśsetuskilyršinu.


5. grein

Forseti skal kjörinn beinum, leynilegum kosningum af žeim er kosningarrétt hafa til Alžingis. Forsetaefni skal hafa mešmęli minnst 1500 kosningarbęrra manna og mest 3000. Sį, sem flest fęr atkvęši, ef fleiri en einn eru ķ kjöri, er rétt kjörinn forseti. Ef ašeins einn mašur er ķ kjöri, žį er hann rétt kjörinn įn atkvęršagreišslu.

Aš öšru leyti skal įkveša meš lögum um framboš og kjör forseta, og mį žar įkveša, aš tiltekin tala mešmęlenda skuli vera śr landsfjóršungi hverjum ķ hlutfalli viš kjósendatölu žar.

6. grein

Kjörtķmabil forseta hefst 1. įgśst og endar 31. jślķ aš fjórum įrum lišnum. Forsetakjör fer fram ķ jśnķ- eša jślķmįnuši žaš įr, er kjörtķmabil endar.


7. grein

Nś deyr forseti eša lętur af störfum, įšur en kjörtķma hans er lokiš, og skal žį kjósa nżjan forseta til 31. jślķ į fjórša įri frį kosningu.


8. grein

Nś veršur sęti forseta lżšveldisins laust eša hann getur ekki gegnt störfum um sinn vegna dvalar erlendis, sjśkleika eša af öšrum įstęšum, og skulu žį forsętisrįšherra, forseti Alžingis og forseti hęstaréttar fara meš forsetavald. Forseti Alžingis stżrir fundum žeirra. Ef įgreiningur er žeirra ķ milli ręšur meirihluti.


9. grein

Forseti lżšveldisins mį ekki vera alžingismašur né hafa meš höndum launuš störf ķ žįgu opinberra stofnana eša einkaatvinnufyrirtękja.

Įkveša skal meš lögum greišslur af rķkisfé til forseta og žeirra, sem fara meš forsetavald. Óheimilt skal aš lękka greišslur žessar til forseta kjörtķmabil hans.


10. grein

Forsetinn vinnur eiš eša drengskaparheit aš stjórnarskrįnni, er hann tekur viš störfum. Af eišstaf žessum eša heiti skal gera tvö samhljóša frumrit. Geymir Alžingi annaš, en žjóšskjalasafn hitt.


11. grein

Forseti lżšveldisins er įbyrgšarlaus į stjórnarathöfnum. Svo er og um žį, er störfum hans gegna.

Forseti veršur ekki sóttur til refsingar, nema meš samžykki Alžingis.

Forseti veršur leystur frį embętti, įšur en kjörtķma hans er lokiš, ef žaš er samžykkt meš meirihluta atkvęša viš žjóšaratkvęšagreišslu, sem til er stofnaš aš kröfu Alžingis, enda hafi hśn hlotiš fylgi 3/4 hluta žingmanna. Žjóšaratkvęšagreišslan skal žį fara fram innan tveggja mįnaša, frį žvķ aš krafan um hana var samžykkt į Alžingi, og gegnir forseti eigi störfum, frį žvķ aš Alžingi gerir samžykkt sķna, žar til er śtslit žjóšaratkvęšagreišslunnar eru kunn.

Nś hlżtur krafa Alžingis eigi samžykki viš žjóšaratkvęšagreišsluna, og skal žį Alžingi žegar ķ staš rofiš og efnt til nżrra kosninga.


12. grein

Forseti lżšveldisins hefur ašsetur ķ Reykjavķk eša nįgrenni.


13. grein

Forsetinn lętur rįšherra framkvęma vald sitt.

Rįšuneytiš hefur ašsetur ķ Reykjavķk.


14. grein

Rįšherrar bera įbyrgš į stjórnarframkvęmdum öllum. Rįšherraįbyrgš er įkvešin meš lögum. Alžingi getur kęrt rįšherra fyrir embęttisrekstur žeirra. Landsdómur dęmir žau mįl.


15. grein

Forsetinn skipar rįšherra og veitir žeim lausn. Hann įkvešur tölu žeirra og skiptir störfum meš žeim.


16. grein

Forseti lżšveldisins og rįšherrar skipa rķkisrįš, og hefur forseti žar forsęti.

Lög og mikilvęgar stjórnarrįšstafanir skal bera upp fyrir forseta ķ rķkisrįši.


17. grein

Rįšherrafundi skal halda um nżmęli ķ lögum og um mikilvęg stjórnarmįlefni. Svo skal og rįšherrafund halda, ef einhver rįšherra óskar aš bera žar upp mįl. Fundunum stjórnar sį rįšherra, er forseti lżšveldisins hefur kvatt til forsętis, og nefnist hann forsętisrįšherra.


18. grein

Sį rįšherra, sem mįl hefur undirritaš, ber žaš aš jafnaši upp fyrir forseta.


19. grein

Undirskrift forseta lżšveldisins undir löggjafarmįl eša stjórnarerindi veitir žeim gildi, er rįšherra ritar undir žau meš honum.


20. grein

Forseti lżšveldisins veitir žau embętti, sem lög męla.

Engan mį skipa embęttismann, nema hann hafi ķslenskan rķkisborgararétt. Embęttismašur hver skal vinna eiš eša drengskaparheit aš stjórnarskrįnni.

Forseti getur vikiš žeim frį embętti, er hann hefur veitt žaš.

Forseti getur flutt embęttismenn śr einu embętti ķ annaš, enda missi žeir einskis ķ af embęttistekjum sķnum, og sé žeim veittur kostur į aš kjósa um embęttaskiptin eša lausn frį embętti meš lögmęltum eftirlaunum eša lögmęltum ellistyrk.

Meš lögum mį undanskilja įkvešna embęttismannaflokka auk embęttismanna žeirra, sem talidr eru ķ 61. grein.


21. grein

Forseti lżšveldisins gerir samninga viš önnur rķki. Žó getur hann enga slķka samninga gert, ef žeir hafa ķ sér fólgiš afsal eša kvašir į landi eša landhelgi eša ef žeir horfa til breytinga į stjórnarhögum rķkisins, nema samžykki Alžingis komi til.


22. grein

Forseti lżšveldisins stefnir saman Alžingi eigi sķšar en tķu vikum eftir almennar alžingiskosningar. Forsetinn setur reglulegt Alžingi įr hvert.


23. grein

Forseti lżšveldisins getur frestaš fundum Alžingis tiltekinn tķma, žó ekki lengur en tvęr vikur og ekki nema einu sinni į įri. Alžingi getur žó veitt forseta samžykki til afbrigša frį žessum įkvęšum.

Hafi Alžingi veriš frestaš getur forseti lżšveldisins eigi aš sķšur kvatt Alžingi saman til funda ef naušsyn ber til. Forseta er žaš og skylt ef ósk berst um žaš frį meiri hluta alžingismanna.


24. grein

Forseti lżšveldisins getur rofiš Alžingi, og skal žį stofnaš til nżrra kosninga, įšur en 45 dagar eru lišnir frį žvķ er gert var kunnugt um žingrofiš, enda komi Alžingi saman eigi sķšar en tķu vikum eftir aš žaš var rofiš. Alžingismenn skulu halda umboši sķnu til kjördags.


25. grein

Forseti lżšveldisins getur lįtiš leggja fyrir Alžingi frumvörp til laga og annarra samžykkta.


26. grein

Ef Alžingi hefur samžykkt lagafrumvarp, skal žaš lagt fyrir forseta lżšveldisins til stašfestingar eigi sķšar en tveim vikum eftir aš žaš var samžykkt, og veitir stašfestingin žvķ lagagildi. Nś synjar forseti lagafrumvarpi stašfestingar, og fęr žaš žó engu aš sķšur lagagildi, en leggja skal žaš žį svo fljótt sem kostur er undir atkvęši allra kosningabęrra manna ķ landinu til samžykktar eša synjunar meš leynilegri atkvęšagreišslu. Lögin falla śr gildi, ef samžykkis er synjaš, en ella halda žau gildi sķnu.


27. grein

Birta skal lög. Um birtingarhįttu og framkvęmd laga fer aš landslögum.


28. grein

Žegar brżna naušsyn ber til, getur forsetinn gefiš śt brįšabirgšalög er Alžingi er ekki aš störfum. Ekki mega žau žó rķša ķ bįg viš stjórnarskrįna. Ętķš skulu žau lögš fyrir Alžingi žegar er žaš er saman komiš į nż.

Samžykki Alžingi ekki brįšabirgšalög, eša ljśki ekki afgreišslu žeirra innan sex vikna frį žvķ aš žingiš kom saman, fall žau śr gildi.

Brįšabirgšafjįrlög mį ekki gefa śt, ef Alžingi hefur samžykkt fjįrlög fyrir fjįrhagstķmabiliš.


29. grein

Forsetinn getur įkvešiš, aš saksókn fyrir afbrot skuli nišur falla, ef rķkar įstęšur eru til. Hann nįšar menn og veitir almenna uppgjöf saka. Rįšherra getur hann žó eigi leyst undan saksókn né refsingu, sem landsdómur hefur dęmt, nema meš samžykki Alžingis.


30. grein

Forsetinn veitir, annašhvort sjįlfur eša meš žvķ aš fela žaš öšrum stjórnvöldum , undanžįgur frį lögum samkvęmt reglum, sem fariš hefur veriš eftir hingaš til.

 

ŽRIŠJI KAFLI


31. grein

Į Alžingi eiga sęti 63 žjóškjörnir žingmenn, kosnir leynilegri hlutbundinni kosningu til 4 įra ķ žessum kjördęmum:


1. Reykjavķkurkjördęmi. Til žess telst Reykjavķk.


2. Reykjaneskjördęmi. Til žess teljast: Gullbringusżsla, Grindavķkurkaupstašur, Keflavķkurkaupstašur, Njaršvķkurkaupstašur, Kjósarsżsla, Garšakaupstašur, Hafnarfjaršarkaupstašur, Kópavogskaupstašur og Seltjarnarneskaupstašur.


3. Vesturlandskjördęmi. Til žess teljast: Borgarfjaršarsżsla, Akraneskaupstašur, Mżrasżsla, Snęfellsnes- og Hnappadalssżsla og Dalasżsla.


4. Vestfjaršakjördęmi. Til žess teljast: Austur- Baršastrandarsżsla, Vestur-Baršastrandarsżsla, Vestur- Ķsafjaršarsżsla, Bolungarvķkurkaupstašur, Ķsafjaršarkaupstašur, Noršur-Ķsafjaršarsżsla og Strandasżsla.


5. Noršurlandskjördęmi vestra. Til žess teljast: Vestur- Hśnavatnssżsla, Austur-Hśnavatnssżsla, Skagafjaršarsżsla, Saušįrkrókskaupstašur og Siglufjaršarkaupstašur.


6. Noršurlandskjördęmi eystra. Til žess teljast: Eyjafjaršarsżsla, Akureyrarkaupstašur, Dalvķkurkaupstašur, Ólafsfjaršarkaupstašur, Sušur-Žingeyjarsżsla, Hśsavķkurkaupstašur og Noršur-Žingeyjarsżsla.


7. Austurlandskjördęmi. Til žess teljsast: Noršur-Mślasżsla, Seyšisfjaršarkaupstašur, Sušur-Mślasżsla, Eskifjaršarkaupstašur, Neskaupstašur og Austur- Skaftafellssżsla.


8. Sušurlandskjördęmi. Til žess teljast: Vestur- Skaftafellssżsla, Vestmannaeyjakaupstašur, Rįngįrvallasżsla, Įrnessżsla og Selfoss.


Žingsęti skiptast į milli kjördęma į žennan hįtt:


a. 54 žingsęti skiptast žannig milli kjördęma:


Reykjavķkurkjördęmi 14 žingsęti
Reykjaneskjördęmi 8 žingsęti
Vesturlandskjördęmi 5 žingsęti
Vestfjaršakjördęmi 5 žingsęti
Noršurlandskjördęmi vestra 5 žingsęti
Noršurlandskjördęmi eystra 6 žingsęti
Austurlandskjördęmi 5 žingsęti
Sušurlandskjördęmi 6 žingsęti

b. Aš minnsta kosti 8 žingsętum skal rįšstafa til kjördęma fyrir hverjar kosningar samkvęmt įkvęšum ķ kosningalögum.

c. Heimilt er aš rįšstafa einu žingsęti til kjördęmis aš loknum hverjum kosningum samkvęmt įkvęšum ķ kosningalögum.

Viš śthlutun žingsęta samkvęmt kosningaśrslitum skal gęta žess svo sem kostur er aš hver žingflokkur fįi žingmannatölu ķ sem fyllstu samręmi viš heildaratkvęšatölu sķna. Er žį heimilt aš śthluta allt aš fjóršungi žingsęta hvers kjördęmis, samkvęmt a- og b-liš 2. mgr. žessarar greinar, meš hlišsjón af kosningaśtslitum į landinu öllu. Sama į viš um śthlutun žingsętis samkvęmt c-liš sömu mįlsgreinar.


32. grein

Alžingi starfar ķ einni mįlstofu.


33. grein

Kosningarrétt viš kosningar til Alžingis hafa allir sem eru 18 įra eša eldri žegar kosning fer fram og hafa ķslenskan rķkisborgararétt. Lögheimili į Ķslandi, žegar kosning fer farm, er einnig skilyrši kosningarréttar, nema undantekningar frį žeirri reglu verši įkvešnar ķ lögum um kosningar til Alžingis.

Nįnari reglur um alžingiskosningar skulu settar ķ kosningalögum.


34. grein

Kjörgengur viš kosningar til Alžingis er hver sį rķkisborgari sem kosningarrétt į til žeirra og hefur óflekkaš mannorš.

Hęstaréttardómarar eru žó ekki kjörgengir.

 

FJÓRŠI KAFLI


35. grein

Reglulegt Alžingi skal koma saman įr hvert hinn fyrsta dag októbermįnašar eša nęsta virkan dag ef helgidagur er og stendur til jafnlengdar nęsta įrs hafi kjörtķmabil alžingismanna ekki įšur runniš śt eša žing veriš rofiš.

Samkomudegi reglulegs Alžingis mį breyta meš lögum.

36. grein

Alžingi er frišheilagt. Enginn mį raska friši žess né frelsi.

37. grein

Samkomustašur Alžingis er jafnašarlega ķ Reykjavķk. Žegar sérstaklega er įstatt, getur forseti lżšveldisins skipaš fyrir um, aš Alžingi skuli koma saman į öšrum staš į Ķslandi.

38. grein

Rétt til aš flytja frumvörp til laga og tillögur til įlyktana hafa alžingismenn og rįšherrar.

39. grein

Alžingi getur skipaš nefndir alžingismanna til aš rannsaka mikilvęg mįl, er almenning varša. Alžingi getur veitt nefndum žessum rétt til aš heimta skżrslur, munnlegar og bréflegar, bęši af embęttismönnum og einstökum mönnum.

40. grein

Engan skatt mį į leggja né breyta né af taka nema meš lögum. Ekki mį heldur taka lįn, er skulbindi rķkiš, né selja eša meš öšru móti lįta af hendi neina af fasteignum landsins né afnotarétt žeirra nema samkvęmt lagaheimild.

41. grein

Ekkert gjald mį geiša af hendi, nema heimild sé til žess ķ fjįrlögum eša fjįraukalögum.

42. grein

Fyrir hvert reglulegt Alžingi skal, žegar er žaš er saman komiš, leggja frumvarp til fjįrlaga fyrir žaš fjįrhagsįr, sem ķ hönd fer, og skal ķ frumvarpinu fólgin greinargerš um tekjur rķkisins og gjöld.

43. grein

Endurskošun į fjįrreišum rķkisins, stofnana žess og rķkisfyrirtękja skal fara fram į vegum Alžingis og ķ umboši žess eftir nįnari fyrirmęlum ķ lögum.

44. grein

Ekkert lagafrumvarp mį samžykkja fyrr en žaš hefur veriš rętt viš žrjįr umręšur į Alžingi.

45. grein

Reglulegar alžingiskosningar skulu fara fram eigi sķšar en viš lok kjörtķmabils. Upphaf og lok kjörtķmabils mišast viš sama vikudag ķ mįnuši, tališ frį mįnašamótum.

46. grein

Alžingi sker sjįlft śr, hvort žingmenn žess séu löglega kosnir, svo og śr žvķ, hvort žingmašur hafi misst kjörgengi.

47. grein

Sérhver nżr žingmašur skal vinna drengskaparheit aš stjórnarskrįnni žegar er kosning hans hefur veriš tekin gild.

48. grein

Alžingismenn eru eingöngu bundnir viš sannfęringu sķna og eigi viš neinar reglur frį kjósendum sķnum.

49. grein

Mešan Alžingi er aš störfum mį ekki setja neinn alžingismann ķ gęsluvaršhald eša höfša mįl į móti honum įn samžykkis žingsins nema hann sé stašinn aš glęp.

Enginn alžingismašur veršur krafinn reikningsskapar utan žings fyrir žaš sem hann hefur sagt ķ žinginu nema Alžingi leyfi.

50. grein

Nś glatar alžingismašur kjörgengi, og missir hann žį rétt žann, er žingkosningin hafši veitt honum.

51. grein

Rįšherrar eiga samkvęmt embęttisstöšu sinni sęti į Alžingi, og eiga žeir rétt į aš taka žįtt ķ umręšunum eins oft og žeir vilja, en gęta verša žeir žingskapa. Atkvęšisrétt eiga žeir žó žvķ ašeins aš žeir séu jafnframt alžingismenn.

52. grein

Alžingi kżs sér forseta og stżrir hann störfum žess.

53. grein

Eigi getur Alžingi gert samžykkt um mįl nema meira en helmingur žingmanna sé į fundi og taki žįtt ķ atkvęšagreišslu.

54. grein

Heimilt er alžingismönnum, meš leyfi Alžingis, aš óska upplżsinga rįšherra eša svars um opinbert mįlefni meš žvķ aš bera fram fyrirspurn um mįliš eša beišast um žaš skżrslu.

55. grein

Eigi mį Alžingi taka viš neinu mįlefni nema einhver žingmanna eša rįšherra flytji žaš.

56. grein

Žyki Alžingi ekki įstęša til aš gera ašra įlyktun um eitthvert mįl getur žaš vķsaš žvķ til rįšherra.

57. grein

Fundir Alžingis skulu haldnir ķ heyranda hljóši. Žó getur forseti eša svo margir žingmenn sem til er tekiš ķ žingsköpum krafist, aš öllum utanžingsmönnum sé vķsaš burt, og sker žį žingfundur śr, hvort ręša skuli mįliš ķ heyranda hljóši eša fyrir luktum dyrum.

58. grein

Žingsköp Alžingis skulu sett meš lögum.

 

FIMMTI KAFLI


59. grein

Skipun dómsvaldsins veršur eigi įkvešin nema meš lögum.

60. grein

Dómendur skera śr öllum įgreiningi um embęttistakmörk yfirvalda. Žó getur enginn, sem um žau leitar śrskuršar, komiš sér hjį aš hlżša yfirvaldsboši ķ brįš meš žvķ aš skjóta mįlinu til dóms.

61. grein

Dómendur skulu ķ embęttisverkum sķnum fara einungis eftir lögunum. Žeim dómendum, sem ekki hafa aš auk umbošsstörf į hendi, veršur ekki vikiš śr embętti nema meš dómi, og ekki verša žeir heldur fluttir ķ annaš embętti į móti vilja žeirra nema žegar svo stendur į, aš veriš er aš koma nżrri skipun į dómstólana. Žó mį veita žeim dómara, sem oršinn er fullra 65 įra gamall, lausn frį embętti, en hęstaréttardómarar skulu eigi missa neins ķ af launum sķnum.

 

SJÖTTI KAFLI


62. grein

Hin evangeliska lśterska kirkja skal vera žjóškirkja į Ķslandi, og skal rķkisvaldiš aš žvķ leyti styšja hana og vernda.

Breyta mį žessu meš lögum.

63. grein

Allir eiga rétt į aš stofna trśfélög og iška trś sķna ķ samręmi viš sannfęringu hvers og eins. Žó mį ekki kenna eša fremja neitt sem er gagnstętt góšu sišferši eša allsherjarreglu.

64. grein

Enginn mį neins ķ missa af borgaralegum og žjóšlegum réttindum fyrir sakir trśarbragša sinna, né heldur mį nokkur fyrir žį sök skorast undan almennri žegnskyldu.

Öllum er frjįlst aš standa utan trśfélaga. Enginn er skyldur til aš inna af hendi persónuleg gjöld til trśfélags sem hann į ekki ašild aš.

Nś er mašur utan trśfélaga og greišir hann žį til Hįskóla Ķslands gjöld žau sem honum hefši ella boršiš aš greiša til trśfélags sķns. Breyta mį žessu meš lögum.

 

SJÖUNDI KAFLI


65. grein

Allir skulu vera jafnir fyrir lögum og njóta mannréttinda įn tillits til kynferšis, trśarbragša, skošana, žjóšernisuppruna, kynžįttar, litarhįttar, efnahags, ętternis og stöšu aš öšru leyti.

Konur og karlar skulu njóta jafns réttar ķ hvķvetna.

66. grein

Engan mį svipta ķslenskum rķkisborgararétti. Meš lögum mį žó įkveša aš mašur missi žann rétt ef hann öšlast meš samžykki sķnu rķkisfang ķ öšru rķki. Śtlendingi veršur ašeins veittur ķslenskur rķkisborgararéttur samkvęmt lögum.

Ķslenskum rķkisborgara veršur ekki meinaš aš koma til landsins né veršur honum vķsaš śr landi. Meš lögum skal skipaš rétti śtlendinga til aš koma til landsins og dveljast hér, svo og fyrir hverjar sakir sé hęgt aš vķsa žeim śr landi.

Engum veršur meinaš aš hverfa śr landi nema meš įkvöršun dómara. Stöšva mį žó brottför manns śr landi meš lögmętri handtöku.

Allir, sem dveljast löglega ķ landinu, skulu rįša bśsetu sinni og vera frjįlsir ferša sinna meš žeim takmörkunum sem eru settar meš lögum.

67. grein

Engan mį svipta frelsi nema samkvęmt heimild ķ lögum.

Hver sį sem hefur veriš sviptur frelsi į rétt į aš fį aš vita tafarlaust um įstęšur žess.

Hvern žann sem er handtekinn vegna gruns um refsiverša hįttsemi skal įn undandrįttar leiša fyrir dómara. Sé hann ekki jafnskjótt lįtinn laus skal dómari, įšur en sólarhringur er lišinn, įkveša meš rökstuddum śrskurši hvort hann skuli sęta gęsluvaršhaldi. Gęsluvaršhaldi mį ašeins beita fyrir sök sem žyngri refsing liggur viš en fésekt eša varšhald. Meš lögum skal tryggja rétt žess sem sętir gęsluvaršhaldi til aš skjóta śrskurši um žaš til ęšra dóms. Mašur skal aldrei sęta gęsluvaršhaldi lengur en naušsyn krefur, en telji dómari fęrt aš lįta hann lausan gegn tryggingu skal įkveša ķ dómsśrskurši hver hśn eigi aš vera.

Hver sį sem er af öšrum įstęšum sviptur frelsi į rétt į aš dómstóll kveši į um lögmęti žess svo fljótt sem verša mį. Reynist frelsissvipting ólögmęt skal hann žegar lįtinn laus.

Hafi mašur veriš sviptur frelsi aš ósekju skal hann eiga rétt til skašabóta.

68. grein

Engan mį beita pyndingum né annarri ómannśšlegri eša vanviršandi mešferš eša refsingu.

Naušungarvinnu skal engum gert aš leysa af hendi.

69. grein

Engum veršur gert aš sęta refsingu nema hann hafi gerst sekur um hįttsemi sem var refsiverš samkvęmt lögum į žeim tķma žegar hśn įtti sér staš eša mį fullkomlega jafna til slķkrar hįttsemi. Višurlög mega ekki verša žyngri en heimiluš voru ķ lögum žį er hįttsemin įtti sér staš.

Ķ lögum mį aldrei męla fyrir um daušarefsingu.

70. grein

Öllum ber réttur til aš fį śrlausn um réttindi sķn og skyldur eša um įkęru į hendur sér um refsiverša hįttsemi meš réttlįtri mįlsmešferš innan hęfilegs tķma fyrir óhįšum og óhlutdręgum dómstóli. Dómžing skal hįš ķ heyranda hljóši nema dómari įkveši annaš lögum samkvęmt til aš gęta velsęmis, allsherjarreglu, öryggis rķkisins eša hagsmuna mįlsašila.

Hver sį sem er borinn sökum um refsiverša hįttsemi skal talinn saklaus žar til sekt hans hefur veriš sönnuš.

71. grein

Allir skulu njóta frišhelgi einkalķfs, heimilis og fjölskyldu.

Ekki mį gera lķkamsrannsókn eša leit į manni, leit ķ hśsakynnum hans eša munum, nema samkvęmt dómsśrskurši eša sérstakri lagaheimild. Žaš sama į viš um rannsókn į skjölum og póstsendingum, sķmtölum og öšrum fjarskiptum, svo og hvers konar sambęrilega skeršingu į einkalķfi manns.

Žrįtt fyrir įkvęši 1. mgr. mį meš sérstakri lagaheimild takmarka į annan hįtt frišhelgi einkalķfs, heimilis eša fjölskyldu ef brżna naušsyn ber til vegna réttinda annarra.

72. grein

Eignarrétturinn er frišhelgur. Engan mį skylda til aš lįta af hendi eign sķna nema almenningsžörf krefji. Žarf til žess lagafyrirmęli og komi fullt verš fyrir.

Meš lögum mį takmarka rétt erlendra ašila til aš eiga fasteingaréttindi eša hlut ķ atvinnufyrirtęki hér į landi.

73. grein

Allir eru frjįlsir skošana sinna og sannfęringar.

Hver mašur į rétt į aš lįta ķ ljós hugsanir sķnar, en įbyrgjast veršur hann žęr fyrir dómi. Ritskošun og ašrar sambęrilegar tįlmanir į tjįningarfrelsi mį aldrei ķ lög leiša.

Tjįningarfrelsi mį ašeins setja skoršur meš lögum ķ žįgu allsherjarreglu eša öryggis rķkisins, til verndar heilsu eša sišgęši manna eša vegna réttinda eša mannoršs annarra, enda teljist žęr naušsynlegar og samrżmist lżšręšishefšum.

74. grein

Rétt eiga menn į aš stofna félög ķ sérhverjum löglegum tilgangi, žar meš talin stjórnmįlafélög og stéttarfélög, įn žess aš sękja um leyfi til žess. Félag mį ekki leysa upp meš rįšstöfun stjórnvalds. Banna mį žó um sinn starfsemi félags sem er tališ hafa ólöglegan tilgang, en höfša veršur žį įn įstęšulausrar tafar mįl gegn žvķ til aš fį žvķ slitiš meš dómi.

Engan mį skylda til ašildar aš félagi. Meš lögum mį žó kveša į um slķka skyldu ef žaš er naušsynlegt til aš félag geti sinnt lögmęltu hlutverki vegna almannahagsmuna eša réttinda annarra.

Rétt eiga menn į aš safnast saman vopnlausir. Lögreglunni er heimilt aš vera viš almennar samkomur. Banna mį mannfundi undir berum himni ef uggvęnt žykir aš af žeim leiši óspektir.

75. grein

Öllum er frjįlst aš stunda žį atvinnu sem žeir kjósa. Žessu frelsi mį žó setja skoršur meš lögum, enda krefjist almannahagsmunir žess.

Ķ lögum skal kveša į um rétt manna til aš semja um starfskjör sķn og önnur réttindi tengd vinnu.

76. grein

Öllum, sem žess žurfa, skal tryggšur ķ lögum réttur til ašstošar vegna sjśkleika, örorku, elli, atvinnuleysis, örbirgšar og sambęrilegra atvika.

Öllur skal tryggšur ķ lögum réttur til almennrar menntunar og fręšslu viš sitt hęfi.

Börnum skal tryggš ķ lögum sś vernd og umönnun sem velferš žeirra krefst.

77. grein

Skattamįlum skal skipaš meš lögum. Ekki mį fela stjórnvöldum įkvöršun um hvort leggja skuli į skatt, breyta honum eša afnema hann.

Enginn skattur veršur lagšur į nema heimild hafi veriš fyrir honum ķ lögum žegar žau atvik uršu sem rįša skattskyldu.

78. grein

Sveitarfélög skulu sjįlf rįša mįlefnum sķnum eftir žvķ sem lög įkveša.

Tekjustofnar sveitarfélaga skulu įkvešnir meš lögum, svo og réttur žeirra til aš įkveša hvort og hvernig žeir eru nżttir.

79. grein

Tillögur, hvort sem eru til breytinga eša višauka į stjórnarskrį žessari, mį bera upp bęši į reglulegu Alžingi og auka-Alžingi. Nįi tillagan samžykki, skal rjśfa Alžingi žį žegar og stofna til almennra kosninga aš nżju. Samžykki Alžingi įlyktunina óbreytta, skal hśn stašfest af forseta lżšveldisins, og er hśn žį gild stjórnskipunarlög.

Nś samžykkir Alžingi breytingu į kirkjuskipun rķkisins samkvęmt 62. gr., og skal žį leggja žaš mįl undir atkvęši allra kosningarbęrra manna ķ landinu, til samžykktar eša synjunar, og skal atkvęšagreišslan vera leynileg.

81. grein

Įkvęši um stundarsakir.


Žeir erlendir rķkisborgarar, sem öšlast hafa kosningarrétt og kjörgengi til Alžingis eša embęttisgengi, įšur en stjórnarskipunarlög žessi koma til framkvęmda, skula halda žeim réttindum. Danskir rķkisborgarar, sem téš réttindi hefšu öšlast samkvęmt 75. gr. stjórnarskrįr 18. maķ 1920, aš óbreyttum lögum, frį gildistökudegi stjórarskipunarlaga žessara og žar til 6 mįnušum eftir aš samningar um rétt danskra rķkisborgara į Ķslandi geta hafist, skulu og fį žessi réttindi og halda žeim.

 

Upplżsingalög sem žķngiš hefur ekki hugmind um.

Upplżsingalög

1996 nr. 50 24. maķ

 

I. kafli.

Gildissviš laganna.

1. gr.

     

Gildissviš.


     Lög žessi taka til stjórnsżslu rķkis og sveitarfélaga.
     Lögin taka enn fremur til starfsemi einkaašila aš žvķ leyti sem žeim hefur veriš fališ opinbert vald til aš taka įkvaršanir um rétt eša skyldu manna.

2. gr.

     

Gildissviš gagnvart öšrum lögum og žjóšréttarsamningum.


     Lög žessi gilda ekki um žinglżsingu, ašfarargeršir, kyrrsetningu, löggeymslu, lögbann, naušungarsölu, greišslustöšvun, naušasamninga, gjaldžrotaskipti, skipti į dįnarbśum eša önnur opinber skipti, né heldur um rannsókn eša saksókn ķ opinberu mįli.
     Lögin gilda ekki um ašgang aš upplżsingum samkvęmt stjórnsżslulögum og lögum um skrįningu og mešferš persónuupplżsinga. Lögin gilda heldur ekki ef į annan veg er męlt ķ žjóšréttarsamningum sem Ķsland į ašild aš.
     Įkvęši annarra laga, sem heimila vķštękari ašgang aš upplżsingum, halda gildi sķnu. Almenn įkvęši laga um žagnarskyldu takmarka ekki rétt til ašgangs aš gögnum samkvęmt lögum žessum.

II. kafli.

Almennur ašgangur aš upplżsingum.

3. gr.

     

Upplżsingaréttur.


     Stjórnvöldum er skylt, sé žess óskaš, aš veita almenningi ašgang aš gögnum sem varša tiltekiš mįl meš žeim takmörkunum sem greinir ķ 4.--6. gr.
     Réttur til ašgangs aš gögnum nęr til:

1.

allra skjala sem mįl varša, žar meš talinna endurrita af bréfum sem stjórnvald hefur sent, enda megi ętla aš žaš hafi borist vištakanda;

2.

allra annarra gagna sem mįl varša, svo sem teikninga, uppdrįtta, korta, mynda, örfilma og gagna sem vistuš eru ķ tölvu;

3.

dagbókarfęrslna sem lśta aš gögnum mįlsins og lista yfir mįlsgögn.


     Stjórnvöldum er heimilt aš veita ašgang aš gögnum ķ rķkari męli en kvešiš er į um ķ žessum kafla, nema fyrirmęli laga um žagnarskyldu standi žvķ ķ vegi.

4. gr.

     

Gögn undanžegin upplżsingarétti.


     Réttur almennings til ašgangs aš gögnum tekur ekki til:

1.

fundargerša rķkisrįšs og rķkisstjórnar, minnisgreina į rįšherrafundum og skjala sem tekin hafa veriš saman fyrir slķka fundi;

2.

bréfaskipta stjórnvalda viš sérfróša menn til afnota ķ dómsmįli eša viš athugun į žvķ hvort slķkt mįl skuli höfšaš;

3.

vinnuskjala sem stjórnvald hefur ritaš til eigin afnota; žó skal veita ašgang aš vinnuskjölum ef žau hafa aš geyma endanlega įkvöršun um afgreišslu mįls eša upplżsingar sem ekki veršur aflaš annars stašar frį;

4.

umsókna um störf hjį rķki eša sveitarfélögum og allra gagna sem žęr varša; žó er skylt aš veita upplżsingar um nöfn, heimilisföng og starfsheiti umsękjenda žegar umsóknarfrestur er lišinn.

 

5. gr.

     

Takmarkanir į upplżsingarétti vegna einkahagsmuna.


     Óheimilt er aš veita almenningi ašgang aš gögnum um einka- eša fjįrhagsmįlefni einstaklinga sem sanngjarnt er og ešlilegt aš leynt fari, nema sį samžykki sem ķ hlut į. Sömu takmarkanir gilda um ašgang aš gögnum er varša mikilvęga fjįrhags- eša višskiptahagsmuni fyrirtękja og annarra lögašila.

6. gr.

     

Takmarkanir į upplżsingarétti vegna almannahagsmuna.


     Heimilt er aš takmarka ašgang almennings aš gögnum žegar mikilvęgir almannahagsmunir krefjast, enda hafi žau aš geyma upplżsingar um:

1.

öryggi rķkisins eša varnarmįl;

2.

samskipti viš önnur rķki eša fjölžjóšastofnanir;

3.

višskipti stofnana og fyrirtękja ķ eigu rķkis eša sveitarfélaga aš žvķ leyti sem žau eru ķ samkeppni viš ašra;

4.

fyrirhugašar rįšstafanir eša próf į vegum rķkis eša sveitarfélaga ef žau yršu žżšingarlaus eša nęšu ekki tilętlušum įrangri vęru žau į almannavitorši.

 

7. gr.

     

Ašgangur aš hluta skjals.


     Ef įkvęši 4.--6. gr. eiga ašeins viš um hluta skjals skal veita almenningi ašgang aš öšru efni skjalsins. Sama regla į viš um önnur gögn.

8. gr.

     

Takmarkalaus upplżsingaréttur aš tilteknum tķma lišnum.


     Veita skal ašgang aš gögnum sem 4. tölul. 6. gr. tekur til jafnskjótt og rįšstöfunum eša prófum er aš fullu lokiš, nema įkvęši 5. gr. eša 1.--3. tölul. 6. gr. eigi viš.
     Veita skal ašgang aš öšrum gögnum sem 4.--6. gr. taka til žegar lišin eru žrjįtķu įr frį žvķ aš gögn uršu til, aš frįtöldum upplżsingum er varša einkamįlefni einstaklinga, en ašgang aš žeim skal fyrst veita aš įttatķu įrum lišnum frį žvķ aš žau uršu til. ...1)

1)L. 76/1997, 4. gr.

 

III. kafli.

Ašgangur ašila aš upplżsingum um hann sjįlfan.

9. gr.

     

Upplżsingaréttur ašila.


     Stjórnvöldum er skylt, sé žess óskaš, aš veita ašila sjįlfum ašgang aš skjölum og öšrum gögnum sem varša tiltekiš mįl ef žau hafa aš geyma upplżsingar um hann sjįlfan.
     Įkvęši 1. mgr. gilda žó ekki:

1.

um žau gögn sem talin eru ķ 4. gr.;

2.

um gögn sem hafa aš geyma upplżsingar um mikilvęga almannahagsmuni er leynt eiga aš fara skv. 6. gr.


     Heimilt er aš takmarka ašgang ašila aš gögnum ef žau hafa jafnframt aš geyma upplżsingar um einkamįlefni annarra, enda vegi žeir hagsmunir, sem męla meš žvķ aš upplżsingunum sé haldiš leyndum, žyngra en hagsmunir žess sem fer fram į ašgang aš gögnunum.
     [Um ašgang sjśklings aš upplżsingum śr sjśkraskrį fer eftir įkvęšum laga um réttindi sjśklinga.]1)
     Įkvęši 3., 7. og 8. gr. gilda, eftir žvķ sem viš getur įtt, um ašgang ašila aš gögnum.

1)L. 76/1997, 5. gr.

 

IV. kafli.

Mįlsmešferš.

10. gr.

     

Beišni um ašgang aš upplżsingum.


     Sį sem fer fram į ašgang aš gögnum skal tilgreina žau gögn sem hann óskar aš kynna sér. Žį getur hann óskaš eftir aš fį aš kynna sér upplżsingar um tiltekiš mįl įn žess aš tilgreina einstök gögn sem mįliš varša.
     Stjórnvald getur sett žaš skilyrši aš beišni um ašgang aš gögnum sé skrifleg og komi jafnframt fram į eyšublaši sem žaš leggur til.1)
     Žegar fariš er fram į ašgang aš gögnum um mįl žar sem taka į eša tekin hefur veriš įkvöršun um rétt eša skyldu manna skal beišni beint til žess stjórnvalds sem tekiš hefur eša taka mun įkvöršun ķ mįlinu. Annars skal beišni beint til žess stjórnvalds sem hefur gögnin ķ sķnum vörslum.

1)Rg. 674/1996.

 

11. gr.

     

Mįlshraši og mįlsmešferš.


     Stjórnvald skal taka įkvöršun um hvort žaš veršur viš beišni um ašgang aš gögnum svo fljótt sem verša mį. Hafi beišni ekki veriš afgreidd innan sjö daga frį móttöku hennar skal skżra ašila frį įstęšum tafanna og hvenęr įkvöršunar sé aš vęnta.
     Um mįlsmešferš fer aš öšru leyti eftir stjórnsżslulögum.

12. gr.

     

Ljósrit eša afrit af gögnum.


     Stjórnvald tekur įkvöršun um hvort umbešin gögn skuli sżnd eša hvort ljósrit skuli veitt af skjölum eša afrit af öšrum gögnum sé žess kostur.
     Sé fariš fram į aš fį ljósrit af skjölum skal oršiš viš žeirri beišni, nema skjölin séu žess ešlis eša fjöldi žeirra svo mikill aš žaš sé vandkvęšum bundiš.
     Žegar fjöldi skjala er mikill getur stjórnvald įkvešiš aš fela öšrum aš sjį um ljósritun žeirra. Hiš sama į viš hafi stjórnvald ekki ašstöšu til aš ljósrita skjöl. Žį skal ašili greiša žann kostnaš sem hlżst af ljósritun skjalanna.
     Forsętisrįšherra er heimilt aš įkveša meš gjaldskrį1) hvaš greiša skuli fyrir ljósrit sem veitt eru samkvęmt lögum žessum.
     Reglur 2.--4. mgr. eiga einnig viš um afrit af öšrum gögnum en skjölum eftir žvķ sem viš į.

1)Gjaldskrį 579/1996.

 

13. gr.

     

Tilkynning įkvöršunar.


     Įkvöršun stjórnvalds um aš synja beišni um ašgang aš gögnum eša um ljósrit eša afrit af žeim skal tilkynnt skriflega ef beišni hefur veriš skrifleg.

V. kafli.

Śrskuršarnefnd um upplżsingamįl.

14. gr.

     

Kęruheimild.


     Heimilt er aš bera synjun stjórnvalds um aš veita ašgang aš gögnum samkvęmt lögum žessum undir śrskuršarnefnd um upplżsingamįl sem śrskuršar um įgreininginn. Hiš sama gildir um synjun stjórnvalds um aš veita ljósrit af skjölum eša afrit af öšrum gögnum.
     Nefndin er sjįlfstęš ķ störfum sķnum og veršur śrskuršum hennar samkvęmt lögum žessum ekki skotiš til annarra stjórnvalda.

15. gr.

     

Śrskuršarnefnd um upplżsingamįl.


     Forsętisrįšherra skipar žrjį menn ķ śrskuršarnefnd um upplżsingamįl til fjögurra įra og jafnmarga til vara. Skulu tveir nefndarmenn og varamenn žeirra uppfylla starfsgengisskilyrši hérašsdómara. Skal annar žeirra vera formašur nefndarinnar en hinn varaformašur. Nefndarmenn mega ekki vera fastrįšnir starfsmenn ķ Stjórnarrįši Ķslands.
     Nefndinni er heimilt aš kalla sér til rįšgjafar og ašstošar sérfróša ašila ef hśn telur žörf į.

16. gr.

     

Mįlsmešferš.


     Mįl skv. 1. mgr. 14. gr. skal boriš skriflega undir śrskuršarnefnd um upplżsingamįl innan 30 daga frį žvķ aš žeim sem fór fram į ašgang aš gögnum var tilkynnt um įkvöršun.
     Nefndin getur veitt hlutašeigandi stjórnvaldi stuttan frest til žess aš lįta ķ té rökstutt įlit į mįlinu įšur en žvķ er rįšiš til lykta.
     Žegar nefndarmenn eru ekki sammįla ręšur meiri hluti nišurstöšu mįls. Ef atkvęši eru jöfn ręšur atkvęši formanns.
     Um mešferš mįla hjį śrskuršarnefndinni fer aš öšru leyti eftir VII. kafla stjórnsżslulaga.

17. gr.

     

Birting śrskuršar.


     Śrskuršarnefnd um upplżsingamįl skal birta śrskurš žeim sem fór fram į ašgang aš gögnum og žvķ stjórnvaldi sem ķ hlut į svo fljótt sem verša mį.
     Ef nefndin hefur tekiš til greina beišni um ašgang aš gögnum ber stjórnvaldi aš veita ašgang aš žeim jafnskjótt og śrskuršur hefur veriš birtur, nema žess sé krafist aš réttarįhrifum hans verši frestaš skv. 18. gr.

18. gr.

     

Frestun į réttarįhrifum śrskuršar.


     Aš kröfu stjórnvalds getur śrskuršarnefnd um upplżsingamįl įkvešiš aš fresta réttarįhrifum śrskuršar telji hśn sérstaka įstęšu til žess. Krafa žess efnis skal gerš ekki sķšar en žremur dögum frį birtingu śrskuršar. Skal frestun į réttarįhrifum śrskuršar vera bundin žvķ skilyrši aš stjórnvald beri mįliš undir dómstóla innan sjö daga frį birtingu śrskuršar og óski eftir aš žaš hljóti flżtimešferš.

19. gr.

     

Śtgįfa śrskurša.


     Śrskuršarnefnd um upplżsingamįl skal įrlega gefa śt śrskurši sķna eša śtdrętti śr žeim.

VI. kafli.

Ašgangur aš gögnum hjį Žjóšskjalasafni Ķslands og öšrum opinberum skjalasöfnum.

20. gr.

     

Ašgangur aš gögnum eftir aš žau hafa veriš afhent söfnum.


     Žegar gögn žau sem lög žessi taka til hafa veriš afhent Žjóšskjalasafni Ķslands eša öšru opinberu skjalasafni skal hlutašeigandi safn taka įkvöršun um hvort umbešin gögn skuli sżnd eša hvort ljósrit skuli veitt af skjölum eša afrit af öšrum gögnum sé žess kostur.
     Ef vafi er um rétt til ašgangs aš gögnum getur safniš aflaš rökstuddrar umsagnar žess stjórnvalds sem afhenti safninu gögnin įšur en įkvöršun er tekin.

21. gr.

     

Kęruheimild.


     Heimilt er aš bera synjun um aš veita ašgang aš gögnum, ljósrit af skjölum eša afrit af gögnum skv. 20. gr. undir śrskuršarnefnd um upplżsingamįl skv. 14. gr.

VII. kafli.

Skrįning mįla o.fl.

22. gr.

     

Skrįning mįla.


     Stjórnvöldum er skylt aš skrį mįl, sem koma til mešferšar hjį žeim, į kerfisbundinn hįtt og varšveita mįlsgögn žannig aš žau séu ašgengileg.
     Forsętisrįšherra er heimilt, aš fengnu įliti žjóšskjalavaršar, aš gefa śt reglugerš žar sem męlt er fyrir um hvernig skjalastjórn skuli hagaš ķ stjórnsżslu rķkisins, žar meš tališ hvers konar tölvuhugbśnaš skuli nota.

23. gr.

     

Skrįning upplżsinga um mįlsatvik.


     Viš mešferš mįla, žar sem taka į įkvöršun um rétt eša skyldu manna skv. 2. mgr. 1. gr. stjórnsżslulaga, ber stjórnvaldi aš skrį upplżsingar um mįlsatvik sem žvķ eru veittar munnlega ef žęr hafa verulega žżšingu fyrir śrlausn mįlsins og žęr er ekki aš finna ķ öšrum gögnum žess.

VIII. kafli.

Gildistaka o.fl.

24. gr.

     

Gildistaka laganna.


     Lög žessi öšlast gildi 1. janśar 1997.
     Įkvęši laganna gilda um öll gögn įn tillits til žess hvenęr žau uršu til eša hvenęr žau hafa borist stjórnvöldum.

25. gr.

     

Breytingar į öšrum lögum.


...


« Fyrri sķša

Um bloggiš

Hlynur Ólafur Pálsson

Höfundur

Hlynur Ólafur Pálsson
Hlynur Ólafur Pálsson

Bloggvinir

Okt. 2017
S M Ž M F F L
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31        

Heimsóknir

Flettingar

  • Ķ dag (18.10.): 0
  • Sl. sólarhring: 0
  • Sl. viku: 0
  • Frį upphafi: 2

Annaš

  • Innlit ķ dag: 0
  • Innlit sl. viku: 0
  • Gestir ķ dag: 0
  • IP-tölur ķ dag: 0

Uppfęrt į 3 mķn. fresti.
Skżringar

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband